http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/ en hrvoje@wmd.hr Copyright 2010 2010-10-29T07:18:08+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/dvorac-prandau-mailath-u-donjem-miholjcu1/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/dvorac-prandau-mailath-u-donjem-miholjcu1/#When:19:06:04Z Stari dvorac, jedna od prvih većih zgrada u Donjem Miholjcu, sagrađena je 1818. godine za vlastelinsku obitelj Prandau. Zgrada je građena u kasno-baroknom stilu, a bila je i prva koja je, u cjelosti, pokrivena crijepom. Ima dva salona, četrnaest soba, te nekoliko kuhinja i smočnica. U parku oko dvorca sagrađen je i staklenik za tropsko i zimsko bilje. Gradnja novog dvorca počinje 1903. godine nakon posjeta cara Franje Josipa Donjem Miholjcu. Upravitelj miholjačkog imanja grof Ladislav Mailath gradi ga u engleskom Tudor stilu, koji obiluje brojnim kulama mansardnim prozorima, te prostranim terasama i balkonima. Zgrada ima 50 prostorija korisne površine cca 3500 kvadratnih metara. Unutrašnjost je bila uređena grofovim lovačkim trofejima s putovanja po Aziji i Africi. Prizemlje je bilo predviđeno za dnevni boravak, tu su se nalazile zimska i ljetna blagavaonica, glazbena soba, plesna dvorana, biblioteka, te sobe dvorske kancelarije. Sve prostorije obložene su hrastovim oblogama. U potkrovlju su bile sobe za poslugu. Dvorac je imao vlastiti izvor električne energije, vodovod te centralno grijanje uz kombinaciju kaljevih peći i otvorenih kamina. 1930. godine grof prodaje dvorac i imanja obitelji Schlesinger, koji mu ostaju vlasnici do 1941. kada su napustili tadašnju kraljevinu Jugoslaviju pred fašističkom okupacijom. Danas je dvorac sjedište donjomiholjačke gradske uprave. Naslov ovog članka nije valjan; u D. Miholjcu NE POSTIJI dvorac Prandau-Mailath. Stari dvorac je Prandauov, a novi, ovaj na slici Mailatha koji nije bio upravitelj već vlasnik koji ga je dao sagraditi. Walpot. Kultura 2010-07-19T19:06:04+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/o-sahovskom-klubu/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/o-sahovskom-klubu/#When:11:19:34Z Osnovan je 1950 godine i prošle je godine radno proslavio 50 godina postojanja. Klub je osnovao gospodin Josip Macanić, te je niz godina obnašao i dužnost predsjednika kluba, a do smrti zadnjih godina bio tajnik kluba. Pod vodstvom gospodina Pave Zvocaka klub posljednjih godina postiže odlične rezultate. Seniorska muška ekipa nastupa u III hrvatskj ligi, ženska ekipa nastupa u II državnoj ligi dok mladi šahisti postižu odlične rezultate (kako u ekipnoj tako i u pojedinačnoj konkurenciji) na nivou Slavonije i Baranje i u državnoj konkurenciji. Glavna pažnja u klubu poklanja se odgoju mladih šahista i šahistica. Niz godina u klubu djeluje i šahovska škola u kojoj su izrasli mnogi dobri šahisti. Posljednjih pet godina školu vodi trener Vjekoslav Džebić i pod njegovim vodstvom učenici su postigli najbolje rezultate u povijesti kluba. U šahovskoj školi seminare je držao poznati trener gosp. Vladimir Lisenko, trener olimpijske reprezentacije Japana. 1999. godine mladi šahisti šahovskog kluba D. Miholjac državni su prvaci osnovnih škola Hrvatske. 2000. godine u ligi mladih Slavonije i Baranje, D. Miholjac je odličan- drugi (iza Đakova, a ispred Vinkovaca, Starih Mikanovaca koje predvodi Ante Brkić- treći na svijetu u kadetskoj konkurenciji), ispred Slavonskog Broda je, Valpova itd. 2001. godine mladi šahisti D. Miholjca prvaci su Županije Osiječko- Baranjske i u finalu prvaka svih županija slove kao glavni favoriti za prvo mjesto. U pojedinačnoj konkurenciji mladi šahisti pokazuju odlične rezultate. Kadetkinja Janja Puljić osvaja drugo mjesto u državi i predstavlja našu zemlju na svjetskom prvenstvu za mlade kadetkinje. Nastupa i u Grazu na Mitropa cup-u za Hrvatsku u konkurenciji mladih kadetkinja. Kao drugoplasirana ima pravo nastupa na Evropskom prvenstvu za kadetkinje do 12 godina. Leonard Matijević prvak je Županije Osiječko- Baranjske za kadete u 2001. Godini. Vladimir Janković peti je na državnom prvenstvu do 13 godina, a Leonard Matijević jedanaesti . Ivan Dumančić četvrti je na državnom prvenstvu za kadete do 9 godina. Alen Šeni osmi na državnom prvenstvu do 15 godina. Vjekoslav Džebić i Pavo Zvocak KLUB DONJI MIHOLJAC Trg Ante Starčevića b.b. Predsjednik: Pavo Zvocak 031 631-770 Trener šahovske škole: Vjekoslav Đebić 031 632-318 Klub broji 45 članova Sport 2010-07-18T11:19:34+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/malo-povjesnih-podataka/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/malo-povjesnih-podataka/#When:11:09:59Z U donjem tekstu napisano je ponešto o povjesti D. Miholjca. Nadam se da će se uskoro javiti poneki povjesničar koji želi objaviti povjesne činjenice o našem gradu. Najstariji podaci do sada poznati o stanovništvu Donjeg Miholjca i njegove bliže okolice datiraju iz polovice XI.st. Ime Donji Miholjac vezuje se uz i danas postojeću crkvu Sv.Mihaela, koja se spominje još u doba dinastije Arpadovića u drugoj polovici XI.st... Nakon oslobođenja Slavonije od turske vlasti, dolazi do intenzivnog naseljavanja stanovništva na ovo područje. Podaci iz 1785.god. govore kako Donji Miholjac broji 385 kuća sa ukupno 2604 stanovnika hrvatske, mađarske i njemačke narodnosti. Kraljevska komora u Beču odlučila je darovati zemlje i šume u ime kralja zaslužnim obiteljima. Tako su oranice, stare šume i naselja oko Donjeg Miholjca 1721.god. darovane barunu Petru Hilebrandu, savjetniku bečke Komore, a 1726.god. je to vlastelinstvo došlo u posjed obitelji Prandau. Povijesni dokument koji svjedoči o postojanju Donjeg Miholjca iz vremena grofa Prandaua jest i srednjovjekovni grb Donjeg Miholjca, koji se pojavljuje u obliku pečata na ispravi grofa Prandaua iz godine 1736... Prirodne osobitosti Donjeg Miholjca (blizina rijeke, široko poplavljeno područje, guste šume, pješčane dine, lesne terase i drugo) davale su oduvijek povoljen uvijete za život ljudi u ovom kraju. Da je to tako govore brojni arheološki nalazi u neposrednoj blizini mjesta, kao i u samom Donjem Miholjcu. Poslije I. svjetskog rata agrarnom reformom koja je zahvatila i ovo područje, počinje ubrzaniji gospodarski i kulturni razvoj Donjeg Miholjca. Od posebnog je značenja razvoj školstva, regulacija rijeke Drave, povezivanje sa susjednom Mađarskom gradnjom mosta kao i razvoj prometa. Početkom 20. stoljeća Donji Miholjac ima 3500 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 1991.god. mjesto broji 6935 stanovnika. Kultura 2010-07-18T11:09:59+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/jos-malo-povjesti/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/jos-malo-povjesti/#When:11:05:08Z Donjem Miholjcu ime je dala crkva sagrađena u 15. st. i posvećena Sv. Mihovilu. Prvi spomen Donjega Miholjca vezan je za gradnju prve crkve polovicom 11. stoljeća. Donji Miholjac - poznat još po slikovitom dvorcu i perivoju, naftnim nalazištima i ribnjacima - malen je grad (nekad trgovište) sjeverozapadno od Osijeka, a pet kilometara od Drave i granice s Mađarskom. U srednjem vijeku bio je sjedište gospoštije koju su u 15. st. posjedovali velikaši Morovići, a potkraj 15. st. i početkom 16.st. Ivan Hlapčić Kišhorvat i Lovro Bánffy. Turci su zauzeli Donji Miholjac 1543. godine pretvorivši ga u malu tvrđavu, a protjerani su iz njega tek 1687. godine. Donji Miholjac bio je oslobođen od Turaka do kraja 1721. godine pod upravom Dvorske komore. Od 31. prosinca 1721. godine povijest Donjeg Miholjca vezana je za valpovački posjed i barune Hilleprandt von Prandau. Toga dana kralj Karlo VI. daruje Petru Antunu barunu Hilleprandu valpovačko vlastelinstvo s četrdesetak naselja, među kojima je bio i Donji Miholjac. U slijedećih 110 godina Donji Miholjac će bit dio velike valpovačke gospoštije pa će njegova povijest od tada biti blisko povezana s Valpovom. Vlastelinstvo Donji Miholjac nastaje 1831. godine, kada se veliki valpovački posjed, nakon smrti Josipa Ignaca baruna hillepranda von Prandau, dijeli na dva dijela Josipovim sinovima: Gustav dobiva južni dio vlatelinstva sa sjedištem u Valpovu, a Karlo sjeverni dio (između rijeka Drave i Vučice) sa sjedištem u Donjem Miholjcu. Veličina obje gospoštije bila je podjednaka. Nakon Karlove smrti 1865. godine, donjomiholjačko vlastelinstvo pripalo je bratu Gustavu i tako je ponovo pripojeno Valpovu, ali je vlastelinska uprava u Donjem Miholjcu djelovala samostalno. Budući da je Gustav bio posljednji muški član obitelji Hilleprand von Prandau, nakon njegove smrti 1885. godine posjed se dijeli njegovim kćerima: starija Marijana nasljeđuje Valpovo, a Stefanija Donji Miholjac. Vlastelinstvo je tako podijeljeno na isti način i u jednakim granicama kao prije pedeset četiri godine između njihova oca i strica. Stefanija Hilleprand von Prandau bila je tada udana već trideset tri godine za Georga grofa Mailatha, s kojim je imala djecu, pa je posjed u Donjem Miholjcu pripao grofovima Mailáth von Székhely. Dok je Donji Miholjac bio dio valpovačkoga vlastelinstva, u njemu je bilo sjedište jednoga od ukupno pet okružja valpovačkoga imanja. Miholjačko je okružje 1786. g. obuhvaćalo naselja: Donji Miholjac, Bočkinci, Čađavica, Golinci, Kapelna, Moslavina (Podravska), Podgajci, Poreč, Rakitovica, Sveti Đurađ i Viljevo. Karlo barun Hilleprand malo se bavio gospodarstvom i često je izbivao iz Donjega Miholjca. Pošto se 1848. stalno nastanio u Beču, donjomiholjačkim vlastelinstvom upravljao je njegov brat Gustav. Jedan pokraj drugoga, povezani trijemom, stoje u Donjem Miholjcu dva dvorca koji su bili rezidencije njihovih vlasnika ali i upravno sjedište vlastelinstva. Stariji dvorac je prizemna dugačka kasnobarokna zgrada, a novi dvorac jednokatna historicistička građevina slikovitih pročelja. Prvi je izgrađen 1818. godine, a drugi 1905.-1914. prema projektu budimpeštanskog arhitekta Istvana Mollera. Stari je dvorac izgrađen dvije godine nakon smrti Josipa Ignaca baruna Hillepranda, kada je imanjem upravljala (1816.-1831.) Josipova udovica Marija Ana rođ. grofica Pejačević jer je njihov drugi sin Gustav bio još malodoban. Prvomu sinu Karlu bile su dvadeset četiri godine kada mu je umro otac pa mu je majka izgradila dvorac u kojemu će moći stanovati kad se 1831. g. podijeli valpovačko vlastelinstvo i odijeli donjomiholjački posjed. Dvorac je, prema opisu iz 1885. godine, bio pokriven crijepom, imao je dva salona, četrnaest soba, dvije kuhinje, dvije sobe za blagovanje, prostoriju za pranje posuda, spremište, podrum i tri nužnika. Današnji stari dvorac vrlo je izdužena zgrada, veličine u tlorisu 82 x 9 m, i s kružnom dekorativnom kulom na jugoistočnom uglu dvorca, promjera 4 m , odmaknuta od dvorca i s njime spojena terasom. Uličnom pročelju ritam daje niz od devetnaest jednakih prozora, s neupadljivim kasnobaroknim ukrasima, a dvorišnom pročelju niz volti zatvorenih prozorima. Ne znamo da li je dvorac već u doba izgradnje bio izveden tlocrtno u obliku slova L, ali takav je bio urisan 1862. i 1890. godine na starim katastarskim kartama. Krilo usporedno s ulicom sačuvano je do danas, a na nj okomito krilo (u smjeru sjever-jug) porušeno je vjerojatno početkom 20. stoljeća, kada je građen novi dvorac grofova Mailath. U sklopu dvorišta dvorca, usporedno s uličnim krilom, bile su u drugoj polovici 19. st. još tri male zgrade koje su početkom 20. st. također porušene. Novi dvorac izgrađen je sjeverno od uličnoga krila staroga dvorca i s njim čini svrhovitu cjelinu, iako se novi dvorac ističe i veličinom i dopadljivim izgledom. Donjomiholjački novi dvorac jedan je od posljednjih slavonskih dvoraca, jedan od nekoliko izgrađenih u Slavoniji početkom 20. stoljeća. U tlorisu dvorac je veličine 44 x 20 metara. Cijeli dvorac, a ponajviše njegova pročelja, ima historicistička neoromantičarska obilježja. Dva istaknuta rizalita glavnoga (zapadnoga) pročelja dvorca u obliku kula, razigrane krovne plohe vrlo visokoga krovišta, brojni krovni prozori, ukrasni dimnjaci, terase s neoklasicističkim balustradama i kovanoželjeznim ogradama te mnoge druge arhitektonske pojedinosti različitih historicističkih obilježja - sve to stvara sliku dvorca u duhu engleskoga stila "Tudor". Još i brojna rodina gnijezda na dimnjacima, osim svega ostalog, kao da smještaju taj dvorac u priču, u dječje slikovnice ili Disneyev crtani film, a ne u zbilju mirnoga mjesta dravske ravnice. Takav izgled i dobra očuvanost svrstavaju taj dvorac među najznačajnije u Hrvatskoj. Zahvaljujući starosti od nepunoga stoljeća, taj je dvorac u dobrom stanju i dobro očuvan iako je posljednjih desetljeća prilagođavan novim namjenama. Godinama su u starom i novom dvorcu smješteni uredi općine. Unutrašnjost dvorca uglavnom je očuvana, ali bez pokretnoga namještaja. Nekad je dvorac bio uređen Mailathovim lovačkim trofejima iz Slavonije i s putovanja po Africi i Aziji. Kao i pročelja, i unutrašnjost je bogata historicističkim arhitektonskim pojedinostima: dekorativna stolarija (vrata, zidne i stropne obloge, ograde stubišta i dr.), izvedena iz kvalitetne slavonske hrastovine; kameni dovratnici, podne obloge od drva, kamena i keramičkih pločica; štukature, ugrađeni ormari i dr. U dvorcu se nalazi pedesetak većih prostorija u četiri razine (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje). Tloris je osmišljen kao dvotrakt oko središnjega hodnika, koji u sredini dvorca prelazi u predvorje (hal) sa stubištem, galerijom i izlaskom na vrtnu terasu. U svezi s gradnjom novoga dvorca u Donjem Miholjcu spominje se anegdota koja je možda izmišljena, ali je duhovita. Grof Mailath dopisivao se s kraljem Franjom Josipom i u jednom pismu iskazao je kralju želju da pod svoje radne sobe obloži zlatnicima, ali da se ne može odlučiti kako da ih okrene, jer u jednom će slučaju gaziti po grbu Monarhije, a u drugom po Njegovu Ueličanstvu. Franjo Josip riješio je u odgovoru grofov problem predlažući mu da zlatnike postavi sjekomice. Dvorci su okruženi velikim pejsažnim perivojem koji u svojoj povijesti obilježi dvije promjene: 1. osnivanje perivoja u prvoj polovici 19. stoljeća (površine 18 jutara) te 2. njegovo djelomično preoblikovanje i proširenje potkraj 19. i početkom 20. stoljeća (površine 35 jutara). Perivoj je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture od 1961. godine. Zasad najstariji povijesni izvor koji govori o izgledu perivoja jest katastarska karta iz 1862., na osnovi koje možemo zaključiti da se radi o pejsažnom perivoju. Na istoku i sjeveroistoku perivoj je prelazio u korisne vrtove. Među njima svojim se trapeznim oblikom i unutarnjim ustrojem ističe vrt istočno od dvorca. Po sredini perivoja, kojega je najveća širina u oba smjera oko 300 metara, nalazile su se tri zgrade namijenjene perivoju, koje su prije 1885. g. bile srušene. U prilog tome govori i opis perivoja Adolfa Danhelowskoga iz te godine i katastarska karta iz 1890. Perivoj je nastao nakon 1818. godine, dakle nakon izgradnje staroga prizemnoga dvorca. Njegova površina sredinom i potkraj 19. stoljeća (1885. g.), a vjerojatno i u doba nastanka, iznosila je 18 jutara i 951 četvornih hvati. Staklenik duljine 57,20 metara, izgrađen 1872. g. na sjevernom dijelu trapeznoga vrta, bio je napravljen od čelične konstrukcije, krov mu je bio na sjevernoj strani pokriven limom, a na južnoj staklom. Imao je tri odjeljka: središnji za tropsko bilje i po jedan sa svake strane za spremanje cvijeća, koje se ljeti držalo u posudama u perivoju. U odjeljku za tropsko bilje bio je vodoskok. Od tri zgrade po sredini perivoja, urisane na katastarskoj karti iz 1862. godine, postoje opisi za paviljon i kuglanu iz 1885. g. Od dvorca bili su odvojeni trima cvjetnim vrtovima. Paviljon je bio osmerokutnoga tlorisa s malom verandom na glavnom pročelju, ispred kojega su stajali kipovi Flore (rimska božica cvijeća i proljeća) i Pomone (rimska božica vrtova i voća). Krov paviljona bio je pokriven pocinčanim limom, a na vrhu je stajao stijeg na koji se stavljao barjak dok je vlasnik bio u dvorcu. Kuglana se neposredno nastavljala na paviljon. Osim već spomenutih kipova, bilo ih je još u perivoju. Neki su ukrašavali četiri izvora (fontane) koja su djelomično služila za potrebe perivoja, a djelomično su se koristila za opskrbu dvorca pitkom vodom. Od svega navedenoga u perivoju je do danas sačuvano: osmerokutni paviljon, tri uresna vrta izmedu paviljona i terase dvorca, vrlo oštećen staklenik i dio zidane ograde s ulaznim vratima u perivoj. Ne znamo točno što se zbivalo u perivoju u prva dva desetljeća 20. stoljeća, kada se gradio dvorac. Iako se tri uresna vrta (partera) spominju 1885. g., današnji historicistički uresni vrt prepoznatljiva tlorisa, s tri kruga od šimšira, potječe vjerojatno iz razdoblja gradnje novoga dvorca. Iz prvoga ili drugoga desetljeća 20. st. jest i veliki kružni cvjetnjak ispred glavnoga (zapadnoga) pročelja novoga dvorca. Među brojnim biljnim svojtama u perivoju razlikujemo dvije skupine: samorodno (autohtono) drveće i raznolike unesene vrste (egzote) iz doba nastanka perivoja, te one vrste koje su posljednjih desetljeća samonikle zbog nebrige i zapuštenosti ili su posađene bez zamisli i štovanja naslijeđene slike i povijesnoga sklada perivoja. Svojom starošću i veličajnim izgledom osobito je dojmljiva pterokarija (Pterocarya fraxini folia), a slični su i močvarni čempresi (Taxodium distichum). U perivoju se nalazi 110 svojti drveća i grmlja: 20 vrsta četinjača i 90 vrsta listača. Sve do 1885. godine, do kada je donjomiholjačko vlastelinstvo bilo u posjedu obitelji Hilleprand von Prandau, uvijek su Valpovo i njegovi gospodari bili u prvom planu jer se u valpovačkom dvorcu živjelo, a u donjomiholjačkom samo povremeno boravilo. Zato je za Donji Miholjac vezano daleko manje osoba iz vlastelinske obitelji negoli za Valpovo. Iz obiteli Hilleprand jedino je barun Karlo neredovito živio u Donjem Miholjcu. O obitelji grofova Mailath, koja je izgradila novi dvorac, znamo vrlo malo: potječu iz Siebenburgena (Sedmogradske u Transilvaniji), mađarsko grofovstvo dobili su 1885., posjedovali su dvorce Perbenyik Zavar u Slovačkoj i Gordany u Mađarskoj. Posljednji vlasnik dvorca u Donjem Miholjcu bio je Stefanijin sin Ladislav grof Mailath (1862.-1927.), koji nije imao djece. Bio je blizak s austrijskim prestolonasljednikom Franjom Ferdinandom, koji je često svraćao u Donji Miholjac. Posljednji je put bio tu u lovu tri mjeseca prije atentata u Sarajevu 1914. godine. Obitelj Mailath živi danas u Mađarskoj. Ladislav Mailath je prodao u siječnju 1923. dvorac i imanje dioničkom društvu "Podravina". Od tada, u dvorcu žive braća Filip i Adolf Schlezinger, direktori "Podravine". Vlasnikom donjomiholjačkog imanja postaje 1938. godine dr. Filip Schlezinger koji živi u dvorcu do 1941., kada cijela njegova židovska obitelj odlazi iz Donjega Miholjca. Kultura 2010-07-18T11:05:08+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/razgovor-stjepan-viduka-gradonacelnik-donjeg-miholjca/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/razgovor-stjepan-viduka-gradonacelnik-donjeg-miholjca/#When:13:41:23Z Posebno u cijeloj ovoj priči mislim na mlade ljude koji su naša budućnost. Njima kroz otvaranje novih radnih mjesta treba stvoriti preduvjete da ostaju u svome gradu i ne iseljavaju se iz njega, a mislim da ćemo to najbolje realizirati ako se okrenemo vlastitom gospodarstvu koje ima i potencijala i budućnosti. Nakon zatvaranja "Doroslova", sav otpad s donjomiholjačkog područja, preusmjerit će se na regionalni deponij"Donji Miholjac je danas Grad velikih investicija, grad koji ima budućnost, grad koji je stvorio pretpostavke za daljnji razvoj zahvaljujući razvoju gospodarstva, infrastrukture i koji je u svim sferama života: posebice onim kulturnim i sportskim, podigao razinu rada i stvaranja uvjeta za rad i grad u kojem nezaposlenost više ne raste", riječi su kojima danas o svome gradu govori gradonačelnik Donjeg Miholjca,Stjepan Viduka.Danas, na Dan svetog Mihaela, kada grad Donji Miholjac tradicionalno proslavlja svoj dan, važno je reći da se Donji Miholjac sve više transformira u grad koji pomaže učenicima, studentima, nemoćnima i novorođenoj djeci iz godine u godinu sve više. Gradić je to europske orijentacije koji se kreće prema intenzivnom razvoju poljoprivrede, metaloprerađivačke i drvne industrije, ali u kojem istodobno tek slijedi razdoblje temeljite urbanizacije o kakvoj već dugo sanjaju stanovnici grada na hrvatsko-mađarskoj granici. Jedna od uspješnijih gospodarskih zona u Hrvatskoj Činjenica je da je Donji Miholjac posljednjih godina krupnim koracima krenuo naprijed i da je za takav iskorak, prema mišljenu mnogih, najzaslužnije to što je Grad prepoznao potrebu stvaranja preduvjeta za razvoj poduzetništva, kao oslonca svih društvenih sfera života? - S više od 800 zaposlenih u desetak gospodarskih subjekata na području Donjeg Miholjca među kojima su Fructus, Limex, Kanaan, Metalo-plastika i drugi, možemo sa sigurnošću reći da imamo jednu od najuspješnijih gospodarskih zona u Hrvatskoj i da ćemo nastaviti raditi na istim temeljima. U prilog tome govori i činjenica da smo na novih 10 hektara u Industrijskoj zoni gradili cestu i doveli vodu i na istom bi prostoru vrlo brzo trebala početi nicati tri nova gospodarska objekta s čijim je vlasnicima Grad već potpisao ugovore. S obzirom na to da je upravo Industrijska zona naša budućnost, očekujemo da će to prepoznati i Ministarstvo gospodarstva s kojim smo dosad odlično surađivali i pomoći nam u tome. Važno je napomenuti da nam je stigla i odluka Vlade RH na koju Grad Donji Miholjac čeka već godinama. Prema toj odluci, Gradu su dodijeljeni bivši objekti Borova površine veće od 8.000 četvornih metara i uskoro očekujemo i službeno potpisivanje ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju o prijenosu vlasništva. Prodajom tog kompleksa poduzetnicima Donji Miholjac će doći do svježeg kapitala koji će dalje nastaviti ulagati u Zonu. Na taj način i ovaj će se prostor ( u kojem se trenutačno nalazi 100-tinjak zaposlenih i u kojem je smješten poduzetnički inkubator "Osvit") spasiti od propadanja. * Ne zaostaje se ni u izgradnji komunalne infrastrukture? - Nastavljamo razvijati infrastrukturu i nadalje gradnjom vodoopskrbe u Radikovcima i Golincima koja će iduće godine biti završena. U Donjem Miholjcu nam preostaju radovi na gradnji javne rasvjete u ulicama. Naime, u Donjem Miholjcu sada je 15-ak ulica koje nemaju javnu rasvjetu, a koje bi u sljedeće 2 - 3 godine trebale biti riješene. Gradski trg i obilaznica oko grada Radi se i projekt gradskog trga, koji će se posebno intenzivirati ove jeseni kada počne najavljena gradnja obilaznice. Tada ćemo za promet zatvoriti ulicu od semafora do autobusnog kolodvora i u tom dijelu urediti šetnicu. No, taj projekt neće se moći realizirati dok se ne urede susjedne ulice i ne pripreme za prihvat automobila, koji će se tu morati parkirati. * Najavili ste gradnju obilaznice oko Donjeg Miholjca već ove jeseni. Kada se može očekivati početak radova na ovom projektu koji se ovdje čeka desetljećima? - Ove jeseni definitivno počinje gradnja obilaznice u Donjem Miholjcu, a nedavno je i službeno potpisan ugovor o ovom projektu između investitora Hrvatskih cesta i izabranog izvođača radova, Osijek-Koteksa o gradnji prve faze projekta u duljini oko 2,5 kilometara, vrijedne oko 11,5 milijuna kuna. Prema prihvaćenim projektima, obilaznica u dužini od šest kilometara čija će konačna vrijednost biti nekoliko desetaka milijuna kuna, trebala bi ići južnim dijelom grada i svojim dobrim dijelom trebala bi se naslanjati na Industrijsku zonu Janjevci, a imat će i čvorište na cesti Našice - Donji Miholjac. Prolaskom u neposrednoj blizini Industrijske zone, samu će Zonu učiniti još atraktivnijom i pristupačnijom, a bit će posebno značajna i dragocjena za stanovnike središta Grada, u kojem je kamionski promet 24 sata na dan izuzetno frekventan i uznemirujući, a da se ne govori o štetama na kućama, zgrada i fasadama koje su nastale zbog rezonancije teških kamiona i kamiona za prijevoz opasnih tereta. Gradnjom obilaznice, sav kamionski promet izmjestio bi se iz središta grada. * Osim obilaznice, u Donjem Miholjcu se radi i trenutačno najmoderniji pročistač vode u Hrvatskoj. U kojoj je fazi ovaj projekt koji je započet prije točno godinu dana? - Novi pročistač, koji je trenutačno najmoderniji u Hrvatskoj, gradi se na samom ulazu u Donji Miholjac iz pravca Mađarske i dosad je odrađena trećina planiranih poslova u vrijednosti od 7 milijuna kuna, a grade ga djelatnici KG "Parka" u suradnji s tvrtkom Siemens d.d. iz Zagreba s kojima su potpisali Ugovor o izvođenju radova. U financiranju njegove gradnje sudjelovat će Hrvatske vode, Ministarstvo regionalnog razvoja i Grad Donji Miholjac. Za njega su dosada ishođene sve potrebne dozvole i dokumentacija i njegova gradnja trebala bi biti završena u roku od tri godine, ili točnije kada se potpuno za njega budu osigurala sredstva. Gradnjom prečistača Donji Miholjac, ali i cijeli ovaj kraj, konačno će moći reći zbogom dosadašnjem starom, mehaničkom prečistaču iz 1986.godine, koji je već odavno prestao udovoljavati mnogim standardima. Osim toga, njime ćemo i riješiti problem zaštite voda rijeke Drave i učiniti mnogo na planu zaštite okoliša. Zemljani radovi na pročistaču tijekom posljednjih nekoliko mjeseci su privedeni kraju i radovi teku predviđenom dinamikom. * Da se Donji Miholjac sve više okreće ekologiji, svjedoči i podatak da se intenzivno radi na sanaciji odlagališta otpada "Doroslov"? - Tvrtka "Eurco" iz Vinkovaca počela je prije nekoliko tjedana veliki posao sanacije smetišta "Doroslov" - jednog od najvećih gradskih problema posljednjih desetljeća. Riječ je o investiciji od 19 milijuna, kuna koju u omjeru 60-40 posto zajednički financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Donji Miholjac i koja će mnogo značiti za stanovništvo Donjeg Miholjca u podizanju ekološkog standarda. “Doroslov” je posljednjih pola stoljeća za područje Donjeg Miholjca i njegove okolice bio glavno odlagalište otpada koje se nikada nije ozbiljnije saniralo i zato danas imamo situaciju ovakvu kakva jest. Srećom, višegodišnje pripreme za sanaciju konačno su urodile plodom i konačno smo počeli sanaciju tog deponija koji se nalazio u neposrednoj blizini gradskog vodocrpilišta, što je predstavljalo pravu potencijalnu opasnost za sve koji su se opskrbljivali vodom s ovog vodocrpa. Radovi su danas daleko odmaknuli u pripremi nove kasete za odlaganje i polako se stvaraju preduvjeti da se ovo smetište zatvori i da se u budućnosti cijeli ovaj potez uredi. Ovaj veliki posao potrajat će još neko vrijeme, a osobito smo zadovoljni što smo u njega aktivno uključili i domaću građevinsku operativu kao kooperante. Nakon zatvaranja "Doroslova", sav otpad s donjomiholjačkog područja, preusmjerit će se na regionalni deponij. Gašenje rezervata “Podpanj” * Stanovnici Donjeg Miholjca osobito su zadovoljni planovima da zapušteni Ornitološki rezervat “Podpanj” pretvori u obradive i društveno korisne površine. Kada počinje realizacija ovih planova? - Svakog dana gradski oci Donjeg Miholjca s nestrpljenjem očekuju da im Stručna skupina sastavljena od stručnjaka iz Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Poduzetničkog centra i poljoprivrednog fakulteta u Osijeku dostavi završenu stručnu studiju i nalaz o opravdanosti gašenja Ornitološkog rezervata "Podpanj" u Donjem Miholjcu - površine koja je s nekadašnjih 32 hektara vodenih površina danas spala na samo 2 hektara zemljišta pod vodom na kojoj obitava vrlo mali broj životinja i još manji broj ptica. Nakon što nam se dostavi taj stručni nalaz, konačno ćemo steći sve potrebne preduvjete da uputimo hitni zahtjev nadležnim županijskim tijelima za gašenjem ovog rezervata, koji već godinama stvara ogromne probleme stanovnicima rubnog područja grada naslonjenima na rezervat "Podpanj". Uspijemo li u svojim nakanama, već do kraja ove godine, nekadašnji ornitološki rezervat trebao bi se početi transformirati u obradive površine i druge višenamjenske svrhe. Ovakva vijest posebno je razveselila stanovnike Ulice Petra Preradovića, koji su i najveći pobornici ukidanja "Podpanja" jer im lisice i čagljevi iz rezervata gotovo tijekom cijele godine ulaze u naselje i predstavljaju opasnost za sve koji tamo žive. Svima je u cilju da se stručna studija završi što je prije moguće i tako krene u uređenje zapuštenog i zakorovljenog terena u "Podpanju", koji je posebno velika opasnost u vruće ljetne dane, kada požari tamo ranijih godina uopće nisu bili rijetkost. Ponavljam da je je Donji Miholjac ni kriv ni dužan zapao u situaciju koja je svakog dana sve gora, jer ovdje je riječ o pogrešnoj ljubavi i čedu koje je postalo opasnost za sve njegove stanovnike i primjer što može učiniti višegodišnja nebriga. Mi smo postali taoci ovog rezervata iz kojeg nam na ulicu izlaze lisice, zmije i čagljevi i očekujemo da ćemo što prije uz pomoć stručnih službi riješiti ovaj problem. * Velika pozornost poklanja se i društvenoj nadogradnji i brizi za djecu, mlade, športske kolektive i udruge koje se značajno podupire unatoč recesiji? - To je segment koji je naša budućnost i stoga smatramo da nijedna uložena kuna u djecu, mlade i udruge i športske kolektive u kojima se oni okupljaju, druže i postižu odlične rezultate - nije uzaludna! Posebno nas raduju njihovi uspjesi koje postižu i rezultati koje ćemo podupirati i dalje koliko maksimalno budemo mogli, jer samo brigom za njih možemo od njih stvoriti i svoje bolje sutra. Kad su najmlađi u pitanju, raduje me što mogu konstatirati da smo samo u prošloj godini napravili šest dječjih igrališta što u gradu, što u prigradskim naseljima na veliku radost djece i njihovih roditelja. Pred nama je i problem sanacije Dječjeg vrtića Pinokio u koji se temeljitije nije ulagalo punih 30 godina ili točnije od njegove izgradnje. Sanacijom će sadašnje ravno krovište vrtića, koje prokišnjava već 10 godina, dobiti kosi krov, kompletno će se izmijeniti stolarija u objektu te sanitarni čvor koji odavno ne zadovoljava osnovne pedagoške standarde za smještaj djece. S obzirom na to da problem vrtića nije od jučer i da se rješenju tog pitanja mora prići sustavno i temeljito, odlučili smo u projekt uključiti i državu, točnije Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od kojeg smo dobili 280.000 kuna za sanaciju krovišta. No, kako je riječ o velikoj investiciji koja će prema predračunskoj vrijednosti stajati oko 650.000 kuna, očekujem pomoć i s drugih strana, jer ćemo samo kvalitetnom sanacijom cijelog objekta dugoročno riješiti problem, jer je u vrtiću sada zbrinuto više od 130 mališana. Cijeli ovaj posao trebao bi biti odrađen u sljedećih nekoliko mjeseci. Sufinanciramo prijevoz učenika i studenata, pomažemo obiteljima novorođene djece, a nismo zaboravili niti pomoć i njegu starijim osobama i brigu za mlade obitelji. Naime, u tijeku je formljavanje građevinskih parcela za gradnju individualnih stambenih objekata za mlade bračne parove s djecom. Na zemljištu koje se nalizi iza Policijske postaje za početak planiramo opremiti i ponuditi 15-tak parcela po povoljnijim uvjetima, a zanimanje mladih obitelji diktirat će koliko daleko ići u tom poslu. Školovanje deficitarnog kadra Veliki pomak učinjen je i po pitanju srednjoškolskog obrazovanja, jer smo ove godine u Srednjoj školi Donji Miholjac prvi put uspjeli upisati razred strojarskih tehničara - kadra kojeg nam na ovim prostorima već godinama nedostaje. Kako smo dosad uglavnom školovali kadar koji je završavao na birou, drago nam je što smo pokrenuli novi trend koji će, nadamo se, zaživjeti i u sljedećim godinama. * Što biste za kraj poručili svojim sugrađanima u povodu crkvenog goda i dana Grada Donjeg Miholjca? - Svim sugrađanima čestitam Dan grada i poručujem da ga u društvu svojih gostiju, rodbine i prijatelja provedu u veselju uz puni stol. Razdoblje i godine koje nas čekaju zasigurno ni za koga neće biti lake ni jednostavne, jer pred nama je mnogo posla i zadataka koje tek treba realizirati. Izgled grada treba uljepšati i podariti mu zaista gradska obilježja, te kroz urbanizaciju stvoriti u gradu trgovačku šetnicu s različitim uslužnim trgovačkim djelatnostima. Odlukom o komunalnom redu želimo sanirati fasade u gradu i učiniti ga još ljepšim i ugodnijim za život za sve njegove stanovnike u Donjem Miholjcu, ali i prigradskim naseljima u kojima su proteklom razdoblju realizirali niz manjih, ali i izuzetno važnih projekata za povećanje kvalitete življenja. Ponajprije tu mislim na gradnju nogostupa, sanaciju ceste do groblja i kroz groblje u Svetom Đurđu, gdje uskoro počinje i sanacija crkve, uređenja društvenih domova, sanitarnih čvorova i drugog. Cijela priča dodatno će se zaokružiti kada završimo projekt odvodnje u Donjem Miholjcu i prigradskim naseljima koji planiramo nominirati kroz program "IPARD". U funkciju treba staviti sve naše raspoložive resurse; od ribnjačarstva do poljoprivrede i treba posebno dati šansu prerađivačkoj industriji, a ne da kao do sada budemo samo sirovinska baza. Raduje me što se pomaci u tom planu u posljednje vrijeme itekako vide i što je nekad zamrli grad s dvorcem koji poprima nekadašnji sjaj s obnovljenim krovištem, konačno živnuo, na radost i zadovoljstvo svih nas koji smo u to uložili mnogo vremena i truda, ali i na radost onih koji već ubiru plodove svega onoga što smo dosad učinili.   Zanimljivosti 2010-07-16T13:41:23+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/dvorana/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/dvorana/#When:21:14:56Z OPĆENITO O DVORANI   Radovi na završetku gradnje Nastavno-športske dvorane Osnovne škole "August Harambašić" Donji Miholjac završeni su u travnju 1987. godine. Dakle, dvorana je u uporabi punu 21 godinu. Tijekom dva desetljeća korištenja dvorane postupno su se otklanjali tehnički nedostaci (curenje krova, pukotine na spojnom hodniku, curenje vode na mjestima instalacija, pod). Površina igrališta dvorane iznosi 981 m2, a dvorana ima 450 sjedećih i 500-tinjak stajaćih mjesta. U dvorani postoje 4 velike svlačionice s tuš-kabinama i toaletima, fitness-dvorana, stolnoteniska dvorana s dvama sanitarnim čvorovima, dva kabineta za nastavnike tjelesne kulture, spremišta za športsku opremu te dvije kancelarije.    KORISNICI NASTAVNO-ŠPORTSKE DVORANE   Stalni korisnici Nastavno-športske dvorane su sljedeći:   UČENICI PREDMETNE NASTAVE OSNOVNE ŠKOLE "AUGUST HARAMBAŠIĆ" DONJI MIHOLJAC UČENICI RAZREDNE NASTAVE OSNOVNE ŠKOLE "AUGUST HARAMBAŠIĆ"DONJI MIHOLJAC UČENICI SREDNJOŠKOLSKOG CENTRA DONJI MIHOLJAC ŠKOLSKO ŠPORTSKO DRUŠTVO "AUGUST HARAMBAŠIĆ" DONJI MIHOLJAC UČENICI UNIVERZALNE ŠPORTSKE ŠKOLE ŠPORTSKI KLUBOVI GRADA DONJEG MIHOLJCA I PRIGRADSKIH NASELJA DJECA IZ DJEČJEG VRTIĆA PINOKIO REKREATIVCI Situacija vezana za šport u gradu Donjem Miholjcu posljednjih je godina krenula znatno na bolje. Zajedničkim angažmanom i zalaganjem Zajednice športskih udruga grada Donjeg Miholjca, Osnovne škole "August Harambašić" Donji Miholjac i grada Donjeg Miholjca šport je doveden na jednu visoku razinu. Djeci osnovnoškolskog uzrasta ponuđen je niz športskih aktivnosti u cilju redovitog treniranja, poticanja zdravoga načina života i jednog vida socijalizacije i odgoja. Ženski i muški nogomet, ženska odbojka, hrvanje, stolni tenis, šah, rukomet samo su neki od športova koji se u Donjem Miholjcu njeguju među djecom i mladeži. U Školsko športsko društvo "August Harambašić" Donji Miholjac koje djeluje pri Škole prošle je godine bilo uključeno preko 250 učenika. ŠŠD je u Nastavno-športskoj dvorani kvalitetno organiziralo niz međuškolskih, županijskih i poluzavršnih natjecanja od kojih ističemo Županijsko natjecanje u nogometu za učenike osnovnih škola, Županijsko natjecanje u odbojci (srednja škola), Uskrsni malonogometni turnir za djevojčice na kojem je sudjelovao i ŽNK "Osijek", Poluzavršno natjecanje u stolnom tenisu za djevojčice i dječake, sva općinska natjecanja u nogometu, rukometu, odbojci i košarci. Postavljeni su kvalitetni temelji športa čemu svjedoče i sve bolji rezultati naših učenika u različitim športovima na županijskoj i državnoj razini. Od prošle godine u Nastavno-športskoj dvorani odvija se tzv. Univerzalna športska škola koju polaze učenici nižih razreda naše škole. Donjomiholjački i prigradski klubovi (rukomet, odbojka, košarka, taekwandoo, hrvanje, šah) također su stalni korisnici dvorane bez koje bi treninzi bili otežani ili čak potpuno onemogućeni. Također se već 18 godina u NŠD-u održava tradicionalni Malonogometni božićni turnir na kojem sudjeluju ekipe iz čitave županije i šire. Iz ovoga je vidljivo da je Nastavno-športska dvorana od vitalnog značaja kako za Zajednicu športskih udruga grada Donjeg Miholjca, učenike osnovne i srednje škole, tako i za sam grad i građane Donjeg Miholjca. Ako se uzme u obzir činjenica da se u NŠD-u odvija nastava tjelesne kulture, slobodne aktivnosti, izvannastavne športske aktivnosti, treninzi, utakmice i rekreacija, dolazi se do brojke od čak 2200 korisnika koji tjedno prođu kroz NŠD. Dvorana je u službi korisnika od 7,10 ujutro kada s nastavom započinju učenici Srednjoškolskog centra pa do 22,30 sati do kada najčešće traju treninzi klubova. Gotovo da tijekom tih petnaest sati rada dvorane nema praznoga hoda. Obrazovanje 2010-07-14T21:14:56+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/odrzana-izborna-skupstina-hdssb-a-za-donji-miholjac/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/odrzana-izborna-skupstina-hdssb-a-za-donji-miholjac/#When:18:21:24Z Iako je bio radni dan, 200-tinjak članova i simpatizera HDSSB-a dupkom su napunili dvoranu kina u Donjem Miholjcu u kojoj se u četvrtak, 26. studenog održala Izborna skupština HDSSB-a za Donji Miholjac i Miholjštinu. Skupu su nazočili župan Osječko-baranjske županije i predsjednik HDSSB-a dr. Vladimir Šišljagić koji je u svome obraćanju govorio o politici HDSSB-a na nacionalnoj razini, te istakao da treba smanjiti broj zastupnika i ustrojiti dom regija, kritizirao je ekonomsku politiku premijerke Jadranke Kosor koju karakterizira mnoštvo afera, dok je za većinu propusta i afera okrivio Ivu Sanadera i njegove ministre. Obrazložio je okupljenima i zašto HDSSB podržava Bandića za kandidata predsjednika države, a to je svakako njegov program koji se podudara s programom HDSSB-a, a jedan dio tog programa su svakako ujednačen razvoj Hrvatske, regionalizam, decenralizacija itd. Zamjenik župana dr. Dinko Burić je govorio o teškom putu HDSSB-a te istaknuo potrebu jačanja zajedništva. Krešimir Bubalo, Gradonačelnik Grada Osijeka, pohvalio je ulaganje u poslovnu zonu za vrijeme koalicijske vlasti u Donjem Miholjcu u vrijeme kada je Zoran Kovač bio predsjednik Gradskog vijeća te pokojni Edvard Šrajer gradonačelnik, te osudio inertnost sadašnje vlasti u Donjem Miholjcu pod vodstvom HDZ-a. Izabran je predsjednik za mjesto Donji Miholjac Darko Mikić te podpredsjednici Ljubica Šimara i Zlatko Marinović. Predsjednik IO HDSSB-a za Grad Donji Miholjac je Zoran Kovač, a njegovi podpredsjednici Nedeljko Kovačić i Miroslav Cecelja. Zlatka Krip izabrana je za predsjednicu IO HDSSB-a za Miholjštinu, te Frida Mikić i Tomislav Pataća za podpredsjednike. Politika 2010-07-14T18:21:24+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/udruga-tjelesnih-invalida-bjelovar-vas-poziva-da-se-ukljuite-u-akciju/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/udruga-tjelesnih-invalida-bjelovar-vas-poziva-da-se-ukljuite-u-akciju/#When:07:18:08Z Udruga ima 925 članova od kojih 307 koristi štap ili štake, a 73 koristi invalidska kolica. Stanuju u Bjelovaru, Čazmi, Garešnici, Zrinskom Topolovcu, Rovišću, Gornjim Sredicama, Novoj Rači, Tuku, Žabjaku, Narti, Kraljevcu, Ždralovima, ... Cilj nam je: - Poboljšati mobilnost odraslih osoba i djece s tjelesnim invaliditetom - Omogućiti obilazak nepokretnih i slabo pokretnih članova radi pružanja savjeta i osobne pomoći - Osigurati prijevoz osoba s tjelesnim invaliditetom do liječnika i bolnice te do institucija koje pružaju javne usluge - Osigurati prijevoz djece s tjelesnim invaliditetom do škole i natrag - Osigurati prijevoz osoba s tjelesnim invaliditetom na sportska natjecanja, izlete i susrete   Očekujemo suradnju i partnerstvo s Gradom Bjelovarom, Bjelovarsko-bilogorskom županijom, gradovima Čazmom i Garešnicom te pripadnim općinama. Novčane priloge možete uplatiti na poseban račun Udruge tjelesnih invalida 2402006-1500020301, ERSTEBANK Poziv na broj: UDRUGA TJELESNIH INVALIDA BJELOVAR 43000 Bjelovar, I. Gundulića 1, www.utib.hr GSM: 091/582-3727, Tel/fax: 220-004 Ovdje možete preuzeti letak u .pdf formatu NABAVA KOMBI VOZILA S PODIZNOM RAMPOM Kultura 2010-10-29T07:18:08+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/#When:17:02:43Z Od 1326 gospodarskih subjekata, koliko ih djeluje na području vukovarsko-srijemske županje, osam je velikih poduzeća, a sve ostalo su male i srednje tvrtke, te oko 3 tisuće obrtnika. Rečeno je to, između ostaloga, na sjednici županijske skupštine. Vijećnici su naime razmatrali informaciju o aktivnostima i realizaciji Programa poticanja malog gospodarstva. Prema riječima resornog pročelnika, Nenada Jerkovića, unazad 10 godina u malo gospodarstvo je ubrizgano oko 700 kredita i po toj osnovi zaposleno je oko 3 tisuće radnika. Inače, županija je potpisala ugovor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva s trima bankama. Riječ je o iznimno povoljnom kreditu, s kamatnom stopom od 3,20 do 4,50%. Politika 2010-03-31T17:02:43+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/#When:14:13:03Z Sve tri tvrtke koje će proizvoditi za šećerane u vlasništvu Vira članice su Todorićevog koncerna Agrokor. Ukupno će se šećernom repom, za potrebe ovih šećerana, zasijati 3970 hektara, od čega 2100 u Belju, tisuću u Vupiku i 870 hektara u PIK-u Vinkovci . Predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić rekao je kako se vrijednost danas potpisanog ugovora procjenjuje na više od 80 milijuna kuna. Dodao je kako je Belje prošle godine na površini od 1500 hektara za šećeranu Viro proizvelo 116.300 tona šećerne repe. Napomenuo je kako se potpisivanjem ugovora želi pokazati kako i u teškim trenutcima za poljoprivredu može postojati konkurentna proizvodnja te dati potpora hrvatskoj prehrambeno-prerađivačkoj industriji finaliziranjem proizvoda domaćeg ratarstva u njihovim kapacitetima. Predsjednik Uprave šećerane Viro Željko Zadro rekao je kako se ove godine u županjskoj i virovitičkoj šećerani planira sjetva 24.000 hektara šećerne repe, a očekuje se ukupna proizvodnja od oko 160.000 tona šećera. Ocijenio je kako su šećer i duhan jedine dvije kulture u kojima se hrvatska proizvodnja uklapa u europske statistike. Na novinarski upit znači li da s osječkom šećeranom Kandit premijer uopće nisu vođeni pregovori, ili su vođeni ali nisu uspješno okončani, Pajnić je odgovorio kako tvrtka prati razvoj događanja oko osječke šećerane te “da su u pregovorima”, o čemu će se odlučiti u idućem razdoblju. Potvrdio je da je Belje prethodnih godina surađivalo s osječkom šećeranom, ali u manjem obimu nego s virovitičkom i županjskom. Gospodarstvo 2010-03-31T14:13:03+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/#When:16:34:00Z Natjecanje gastro održava se od 1980. godine, a sudjeluju učenici ugostiteljsko-turističkih škola iz cijele Hrvatske i iz inozemstva. Na ovogodišnji Gastro došla i škola iz Wellesa. Prije dolaska na ovo natjecanje, učenici su morali proći školske i regionalne kvalifikacije.  Obrazovanje 2010-03-30T16:34:00+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/#When:07:30:18Z Osnovna škola Nikole Tesle u vinkovačkom prigradskom naselju Mirkovcima može se pohvaliti da svake godine ima sve više prvašića, ali tu nastaje i problem jer u postojećoj zgradi nema dovoljno prostora. Nema mjesta za 43 đaka Trenutačno škola ima 236 učenika raspoređenih u 17 razreda, iz nje će na kraju školske godine izaći 20 osmaša, ali će u rujnu ući 46 prvašića pa valja oformiti tri nova razreda jer ovdje gotovo polovica učenika pohađa nastavu prema srpskom programu. – Imamo projekt za novu školu kroz program CEB VII Europske unije, ali se on realizira tek od sljedeće godine pa do tada moramo naći prostor za nove razrede. S Gradom smo se dogovarali o tomu da se adaptira potkrovlje zgrade i urede dvije ili tri prostorije, ali rečeno nam je da nema novca pa predlažu potkrovlje Mjesnog odbora ili putovanje u pet kilometara udaljenu školu u Vinkovcima. Već sad je problem s prostorom jer imamo i predškolu za buduće prvašiće, koji dolaze triput na tjedan poslije 17 sati jer drugačije nismo mogli organizirati – kaže ravnatelj Anto Vidović i dodaje kako su roditelji ogorčeni već pri samom spomenu da bi prvašići morali putovati u Vinkovce. Pita se i tko će to odrediti koje će dijete putovati, a koje će ići u školu u Mirkovcima. – Moje dijete sigurno neće ići u Vinkovce jer da smo to htjeli, ne bismo se doselili u Mirkovce. Grad mora znati da ovdje ima puno branitelja kojima je država pomogla pri kupnji kuća i naša djeca imaju pravo ići u školu koja im nije pet kilometara udaljena od kuća. Grad kaže da nema novca, a ako za djecu nema, za što ima – ogorčen je Anto Jakovljević, roditelj dvoje djece u mirkovačkoj školi i vijećnik Gradskog vijeća, gdje je već nekoliko puta pokretao to pitanje. Smatra da je najbolje rješenje adaptacija potkrovlja, a smještaj u potkrovlju Mjesnog odbora ili putovanje u Vinkovce roditelji sigurno ne bi prihvatili. Obrazovanje 2010-03-23T07:30:18+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/#When:08:38:16Z VINKOVCI - Tridesetak članova vinkovačkih i osječkih udruga za zaštitu životinja danas je središtu vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovci prosvjedovalo zbog najave mjesnog lovačkog društva "Jelen" da će svake nedjelje u ožujku ubijati životinje koje zateknu u lovištu.  - Ovim prosvjedima koje ćemo provoditi svake nedjelje u ovom mjesecu, želimo spriječiti ubijanje napuštenih životinja i inicirati izmjenu zakona koji omogućava lovcima da neke životinje proglase štetočinama i time dobijaju pravo da ih ubijaju. Prošle nedjelje smo to uspjeli, valjda ćemo i ove - kaže Vlatka Tuček, tajnica vinkovačke udruge Prijatelji životinja dr Ivan Rostaš, organizator prosvjeda dodajući da prosvjednici i drugi građani mogu potpisati peticiju kojom traže hitnu reformu veterinarske inspekcije i veću zaštitu životinja kako bi se onemogućilo bilo kome ubijanje životinja. Ujedno se zalažu za otvaranje azila za napuštene životinje kojega u Vinkovcima nema, a prema procjeni Prijatelja životinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji je možda i 2000 napuštenih životonja i pasa lutalica. Prosvjednici su se nakon zadržavanja ispred zgrade mjesnog odbora Mirkovci uputili do zgrade gdje je uprava Lovačkog društva i na zid postavili svoje transparente kojima upozoravaju na potrebu zaštite životinja i uskraćivanja prava lovcima da proglašavaju neke životinje štetočinama koje je dozvoljeno ubijati. Zanimljivo je da Lovačko društvo "Jelen" koje je pokrenulo "akciju" ubijanja napuštenih životinja nije registrirano u županijskom Lovačkom savezu. Točno je da nismo učlanjeni u Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije, ali imamo dozvole za lov nacionalnog saveza. Problem je kod nas što su većina članova lovci postali za rata i u vrijeme "krajine" pa bi lovačke dozvole morali konvalidirati, a to košta oko 1 600 kuna i naši ljudi nemaju taj novac - opravdava se predsjednik "Jelena" Đorđe Šimić, a tajnik Lovačkog saveza Marko Babić kaže da većina lovačkih društava iz sela s većinskim srpskim stanovništvom nije član Saveza iz samo njima znanih razloga, ali zadnjih godina i oni pristupaju pa je danas 4-5 društava iz takvih sela članice Saveza. Obavijesti 2010-03-22T08:38:16+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/vinkovci-skolarcima-besplatan-prijevoz/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/vinkovci-skolarcima-besplatan-prijevoz/#When:10:39:12Z Na konferenciji za novinare vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić podsjetio je da je grad do ove školske godine financirao troškove gradskog i izvangradskog prijevoza za sve razrede osnovne i prva dva razreda srednje škole dok je za treći i četvrti razred to činilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. ‘Kako ministarstvo to više nije u mogućnosti činiti, grad će, uz učenike osnovnih i prva dva razreda srednje škole, preuzeti na sebe obvezu financiranja troškova prijevoza učenika i trećih i četvrtih razreda’, kazao je Karlić dodajući kako će za tu namjenu bit potrebno osigurati u gradskom proračunu oko 1,5 milijuna kuna. Novac će se osigurati kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna dok će se za 2010. godinu ‘ugradit’ u proračun za tu godinu, kazao je dodajući kako će gradske vlasti i sufinancirati s 500 kuna po učeniku osnovnih škola nabavku školskih knjiga za socijalno ugrožene obitelji. Pravo na pomoć imat će sve dvočlane obitelji koje imaju ukupan prihod manji od 2.500, tročlane 3.500, četveročlane 5.000 kuna te ostale petero i višečlane socijalno ugrožene obitelji, naveo kazavši kako će grad za tu namjenu u proračunu izdvojiti 500.000 kuna. U gradu računaju kako bi pravo na tu subvenciju moglo koristit oko 1.000 od ukupno 3.500 vinkovačkih osnovnoškolaca. Prema gradonačelnikovim riječima, odluke o besplatnom prijevozu učenika te sufinanciranju školskih udžbenika trebalo bi, početkom listopada, potvrditi Gradsko vijeće. Obrazovanje 2009-09-18T10:39:12+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/kosarkaski-klub-vinkovci-poziva-na-upis-novih-clanova/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/kosarkaski-klub-vinkovci-poziva-na-upis-novih-clanova/#When:09:47:36Z TRADICIJA IGRANJA KOŠARKE DUGA 45 GODINA Košarka se organizirano u Vinkovcima igra od 8. listopada 1963. godine kada je osnovan KK Vinkovci. Od tih dana prapočetka vinkovačke košarke prošlo je više od 45 godina. U tih četrdeset pet godina klub je u nekoliko navrata mijenjao ime – Vinkovci, Dinamo, Telecomp, a danas egzistira pod prvotnim imenom KK Vinkovci. Skromni klub iz slavonske ravnice vinuo se u prvoligaške visine gdje je nekoliko sezona (od 1995. do 1999. godine) igrao zapaženu ulogu te se okušao i u europskoj konkurenciji. U sezoni 1996. klub se natjecao u Kupu Korać i ušao u poluzavršnicu tog natjecanja. U tim zlatnim košarkaškim vremenima vinkovačka publika imala je prigode u košarkaškom domu «Lenije» gledati vrhunske europske ekipe poput španjolske ekipe Tau Ceramica. Kroz klub je prošla plejada igračica i igrača, danas akademika, istaknutih privrednika i intelektualaca, a nadasve dobrih i poštenih ljudi koji su našli svoje mjesto u društvu. Najpoznatiji igrači koji su prve svoje košarkaške korake započeli u Vinkovcima su još uvijek aktivni Mario Kasun, Nino Primorac te Ivan Papac kao i bivši internacionalac a sadašnji trener Sanjin Kalaica. Klub je dao i nekoliko istaknutih košarkaških trenera te športskih djelatnika. KK Vinkovci danas, to je stabilan hrvatski košarkaški A-2 ligaš sa prepoznatljivom fizionomijom i mjestom u hrvatskoj košarci. Klub ima formiranu školu košarke u kojoj djevojčice i dječaci uče prve košarkaške korake. Mlađi kadeti i kadeti igraju zapaženu ulogu u slavonskim košarkaškim ligama, a juniori i u hrvatskim košarkaškim okvirima. Seniori se natječu u A-2 košarkaškoj ligi Hrvatske sa realnim ambicijama u borbi za gornji dom natjecanja u sezoni 2009./2010. od sezone 2008/2009. u B-1 konkurenciji natječu se i košarkašice jer je, nakon nekoliko godina pauze, ponovo revitalizirana ženska košarkaška ekipa. Klub ima ambiciozni management kojemu je osnovni cilj proširivanje košarkaške baze, popularizacija košarke kod mladeži te, kroz organizirano bavljenje košarkom, otrgnuti mlade pogubnim utjecajima ulice i kafića i pošasti droge. Tijekom proteklih više od 45 vinkovačkih godina košarka nije bila samo disciplina, natjecanjr i postizanje rezultata u borbi za što bolji plasman na ljestvici. Košarka je način života, odgoja, obrazovanja i odrastanja, usmjeravanje volje na ostvarivanje športskih ciljeva i put u zdravo društvo. Košarka u Vinkovcima prošla je svoj put dug više od 45 godina. Od zemljanih terena stigla je do modernog zdanja Košarkaškog doma “Lenije”. Kroz dugih 45 godina egzistencije u vinkovačkom, slavonskom i hrvatskom športu dokazala je svoju vitalnost, vrijednost i važnost. Sport 2009-09-18T09:47:36+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/vinkovci-prvi-dan-skole/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/vinkovci-prvi-dan-skole/#When:06:49:46Z Neopterećeni tim podatkom, prvašići su danas, još uvijek sneni i čvrsto držeći roditelje za ruku, pristizali u školu. Učiteljice su ih dočekale i uputile u učionicu, koja će od sada biti njihov drugi dom....  A kako bi što lakše prošli razdoblje prilagodbe i upoznali se s opasnostima u prometu, na svim frekventnijim pješačkim prijelazima policija je osigurala posebnu prometnu školsku patrolu, te još jednom upozoravaju vozače na oprez kada se voze u blizini škola. Za sada, ostaje jedino problem udžbenika, jer nekolicina njih još uvijek nema iz cega uciti.   Obrazovanje 2009-09-08T06:49:46+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/poceo-tradicionalni-otvoreni-saranski-kup-povodom-vinkovackih-jeseni/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/poceo-tradicionalni-otvoreni-saranski-kup-povodom-vinkovackih-jeseni/#When:15:58:04Z Na natjecanje se prijavilo 12 ekipa iz Hrvatske i inozemstva, a jutros je svih 12 ekipa nakon izvlačenja startalo u 10 sati sa ribolovom, kako kaže Vrhovni sudac Šimunović. Organizator je Orban d.o.o. – Carp shop orban Vinkovci i doznajemo da su sretni odazivom natjecatelja i posjetitelja kojih je svake godine sve više. Natjecanje će trajati do nedjelje 20.09.2009. kada će u 12 sati biti zbrajanje rezultata i dodjela nagrada. Svim natjecateljima želimo „BISTRO“ i da ovo oblačno vrijeme ne donese i kišu. Zabava 2009-09-07T15:58:04+00:00 http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/pauk-u-vinkovcima/ http://donji-miholjac.net/donji-miholjac/hrvatska/pauk-u-vinkovcima/#When:07:31:33Z Da bi paukom “pokupljeni” automobil vozač dobio nazad, morat će najprije izdvojiti 300 kn. Ako dođu prije nego automobil bude odvezen, platiti će 150 kn. Tome se dodaje i kazna prometne policije koja ovisi o vrsti prekršaja u parkiranju, a može iznositi do 500 kn, za primjerice nepropisno parkiranje na mjestu za invalide.   Promet 2009-09-01T07:31:33+00:00